Argument protivrečnih objava

Geografska raspodela najvećih svetskih religija
 
Dio serije o
Ateizmu
The Greek word "atheoi" ("[those who are] without God") as it appears on the early 3rd-century Papyrus 46
Koncepti
Antiteizam   Nonteizam
Antireligija   Ateizam i religija
Implicitni i eksplicitni ateizam
Slab i jak ateizam
Historija
Historija ateizma
Prosvjetiteljstvo   Slobodoumlje
Novi ateizam   Ateizam 3.0
Argumenti za ateizam
Protiv religije   Protiv Boga
Argument slobodne volje
Argument protivrečnih otkrovenja
Argument neverovanja
Argument lošeg stvaranja
Ateistička opklada
Sudbina neukih
Bog praznina
Paradoks svemogućnosti
Problem zla   Problem pakla
Russellov čajnik
Teološki nekognitivizam
Ultimativni Boing 747 potez
Nevidljivi ružičasti jednorog
Ostalo
Kritika ateizma   Demografija
Diskriminacija/Progon ateista
Poznati ateisti   Državni ateizam
Povezani koncepti

Agnosticizam   Ireligioznost
Naturalizam   Sekularizam
Sekularni humanizam

Metafizički naturalizam
  • p
  • r
  • u

Argument protivrečnih otkrovenja, takođe poznat i kao problem izbegavanja pogrešnog pakla, je jedan od argumenata protiv postojanja Boga. On tvrdi da je mala verovatnoća da Bog postoji jer su mnogi teolozi i vernici dali protivrečna i međusobno isključiva otkrovenja. Argument navodi da je osoba koja nije bila svedok otrkovenja mora da ga prihvati ili da ga odbaci samo na osnovu autoriteta njenog predlagača, i pošto ne postoji način da smrtnik istraži ove suprotstavljene tvrdnje, mudro je imati rezervu prema nečijem mišnjelju.

Takođe se tvrdi da je teško prihvatiti postojanje bilo kog Boga, bez ličnog otkrovenja. Većina argumenata za postojanje Boga nisu specifična samo za jednu religiju i mogu da se primeni u mnogim religijama sa približno jednakom opravdanošću. Prihvatanje bilo koje religije tako zahteva odricanje od drugih, i kada se suoče sa ovim konkurentnim pretenzijama u odsustvu ličnog otkrovenja, tvrdi se da je teško odlučiti između njih.